Kontrolno izdanje
Slika 5.
Kombinacija naboljeg znanja i najbolje nauke
Najbolje znanje Najbolja nauka
ROAM koristi moćnu kombinaciju angažovanja aktera („najboljeg znanja“) i analizu dokumentovanih
podataka („najbolje nauke“) za identifikaciju i istraživanje
26
Šta podrazumeva primena ROAM-a?
Bilo da se preduzima na nacionalnom ili podnacionalnom niovu, primena ROAM-a obično podrazumeva tri osnovne faze rada: (1) pripremu i planiranje; (2) prikupljanje i analizu podataka; i (3) od rezultata do preporuka. Ceo proces ROAM-a ilustrovan je na Slici 6. Pojedinačni elementi ovog procesa i redosled sprovođenja koraka može se donekle razlikovati od jedne do druge procene. Ovaj priručnik daje smernice za svaki od tih elemenata.
Procena na nacionalnom nivou obično traje 15–30 radnih dana angažmana tima za procenu u periodu od dva do tri meseca. Poželjno je odvojiti dovoljno vremena za interakciju sa akterima iz javnog i privatnog sektora, civilnog društva i lokalnim zainteresovanim stranama. Šire učešće u ovom procesu pre će dovesti do snažnijeg osećanja vlasništva u rezultatima i boljih šansi za kasniju podršku i praćenje. Na primer, da bi se omogućilo šire angažovanje i uskladile druge obaveze ključnih učesnika, procene u Gani, Meksiku i Ruandi zahtevale su otprilike dve do pet nedelja aktivnosti u periodu od dva i četiri meseca.
Testiranje primene
Pri izradi i testiranju ovog metodološkog okvira sprovedene su tri nacionalne procene – u Gani, Meksiku i Ruandi. Svaka od tih kontrolnih primena ROAM-a prilagođena je tako da pruži posebne analitičke informacije i strateške preporuke zasnovane na najboljim raspoloživim podacima, kao odgovor na zahteve nacionalnih vlasti. Četvrta procena vršena je u Gvatemali na osnovu iskustava stečenih u Meksiku. Okvir 2. kratko opisuje svako od ovih testiranja. Pri odabiru zemalja u kojima će se vršiti testiranje, cilj je bio da se obuhvati široka lepeza uslova relevantnih za nacionalne procene uključujući, na primer, raznolikost bioma i različitih nivoa dostupnosti podataka da bi se testirala primenjivost ROAM u svim ovim situacijama.
Okvir 1.
Uloga ROAM primena u pružanju podrške daljem praćenju projekata obnove Mada primene ROAM-a nisu namenjene planiranju korišćenja zemljišta i osmišljene za planiranje posebnih projekata obnove, ipak mogu predstavljati korisnu polaznu tačku za ove vrste aktivnosti. Karta procene i drugi izlazni podaci mogu usmeriti donosioce odluka i planere na oblasti gde će najpre naći mogućnosti za obnovu i pružiti prelimenarne informacije o tome kako realizovati obnovu ovih oblasti (uključujući i najpodesniju vrstu obnove, očekivane troškove i koristi). Ove informacije će, očito, morati biti proverene i dopunjene kroz dalje prikupljanje podataka, konsultacije i posete lokacijama.
Kontrolno izdanje
Slika 6.
Osnovni koraci tokom uobičajenog procesa ROAM
Utvrđivanje ciljeva obnove i veza sa nacionalnim prioritetima/ciljevima
Identifikacija mera obnove PRIKUPLJANJE PODATAKA
Diskusija i povratne informacije o rezultatima procene Validacija strateških preporuka
Praćenje za unos u strategije
PRIORITETI INTERVENCIJA OBNOVE KOJE SU IDENTIFIKOVALI AKTERI
ANGAŽOV ANJE INTERESNIH GRUP A
MAPIRANJE MOGUĆNOSTI OBNOVE
EKONOMSKO MODELIRANJE I VALIDACIJA OBNOVE
MODELIRANJE OBNAVLJANJA U ODNOSU NA VEZIVANJE UGLJENIKA DIJAGNOSTIKA PRISUSTVA KLJUČNIH FAKTORA USPEHA OBNOVE
ANALIZA SREDSTAVA I IZVORA FINANSIRANJA OBNOVE
28
Okvir 2.
Testiranje primene ROAM-a
U fazi izrade i testiranja ROAM-a izvršene su četiri procene, od kojih je svaka prilagođena kontekstu rada na proceni, nivou raspoloživih podataka i željenim ishodima.
Ključni cilj procene u Gani bio je da se otklone veliki propusti vezani za dostupnost podataka o stanju šumskih resursa. S obzirom na veliku ograničenost raspoloživih GIS podataka za prostornu analizu i mapiranje, procena se umnogome oslanjala na znanje i stručnost lokalnih i nacionalnih aktera. Upotrebljen je pristup brzog „mapiranja znanja” koji je obuhvatio celu zemlju (blizu 240.000 km2). Rezultat procene bila je karta potencijala OŠP i dodatnih analiza, npr. troškova i koristi mogućih intervencija OŠP, uključujući i koristi od potencijalnog vezivanja ugljenika na nacionalnom nivou. Karta i ekonomska analiza pomogle su Gani da podnese zahtev za sredstva Programa Svetske banke za investiranje u šume, što je i odobreno. Rezultati procene takođe se koriste za odlučivanje na visokom nivou u sektoru šuma i za njima postoji stalna potražnja nacionalnih i međunarodnih interesnih grupa.
Glavni cilj procene u Meksiku bio je da se doprinese izradi međusektorske nacionalne strategije za šumske predele. Na raspolaganju je bilo obilje GIS podataka. Mada je u izboru kriterijuma relevantnih za obnovu učestvovao veliki broj aktera, procena se u velikoj meri zasnivala na kombinaciji postojećih podataka (korišćenjem pristupa
„digitalnog mapiranja”). Geografski obuhvat je bio nacionalni – pokriveno je blizu dva miliona kvadratnih kilometara. Ova procena rezultirala je nacionalnom kartom prioritetnih područja za OŠP koju koriste savezne institucije da bi utvrdile redosled prioriteta i time podržale različite nacionalne ciljeve, izradile nacionalnu strategiju OŠP i osnažile postojeće strateške instrumente obnove šuma.
Početni impuls za vršenje procene u Ruandi potekao je iz ambiciozne obaveze koju je objavila vlada Ruande 2011. godine da se širom zemlje obnove šumski predeli do 2035.
godine. Prema tome, glavni cilj procene bio je da se povećaju napori Ruande u domenu obnove. Na raspolaganju je bilo obilje GIS podataka, te su se oni mogli biti kombinovati sa informacijama i analizama stručnjaka i aktera uključenih u rad. Srazmerno veličini teritorije ove zemlje (oko 26.000 km2), obim ove procene bio je mnogo manji nego u prethodne dve zemlje. Izrađen je niz karti procene koje se odnose na osam „najboljih varijanti” intervencija OŠP na nacionalnom nivou. Među dodatnim rezultatima bile su, na primer, početno prepoznavanje spremnosti države da sprovede takvu strategiju i preliminarna analiza opcija mobilizacije resursa za finansiranje različitih vrsta intervencija OŠP. Rezultati procene sumirani su u ekspozeu predsednika države i preuzeti na nivou kabineta.
Kontrolno izdanje
U Gvatemali je nacionalni institut za šume odlučio da započne participativan proces izrade karte mogućnosti OŠP. Cilj procene bio je da obezbedi osnov za izradu prve nacionalne strategije obnove šuma i preoblikovanje postojećih programa pošumljavanja u cilju bolje usklađenosti sa pristupom OŠP. To je bila važna pomoć državi da ispuni obaveze preuzete prema međunarodnim konvencijama i nacionalnim strategijama korišćenja zemljišta. Mapirana procena i proces izrade nacionalne strategije takođe je trebalo da obezbedi platformu za međuministarsko angažovanje da bi se mogli rešiti prioriteti vezani za, na primer, smanjenje siromaštva, dostupnost hrane i služiti kao dopuna onima koji se odnose na šume i druge upotrebe zemljišta.
Ova faza često podrazumeva niz diskusija i sastanaka za pripremu i planiranje procene, nakon čega se održava radionica na nacionalnom nivou da bi se obavestilo o planu i dobilo odobrenje sa visokog nivoa za početak procene.