• 沒有找到結果。

立 政 治 大 學

N a tio na

l C h engchi U ni ve rs it y

49

第參章 萬山魯凱族曆法儀式之文本

本研究,以「尊重當地主體性、回歸發言權於當地」為要旨,唯有具體 地呈現文本樣貌,才是貫徹此精神的不二途徑。第壹章第三節(二)已說明 原由,在此不再贅述。第二章第二節依據語言證據的方式,已陸續分析出曆 法儀式的核心概念、曆法使用方式的轉變、儀式行為的構詞方式,以及解構 文本的輪廓等現象。為了能深入釐清更多細節,本章節將完完整整地呈現當 地語言的文本,以便在此基礎之上,詮釋出最符合當地邏輯觀的曆法儀式,

文本檢選之依據如下。

第一節 文本之揀選依據

文本之揀選依據必須兼具以下共通點,如下說明:

1. 均以萬山魯凱語口述,呈現一致的邏輯觀。

2. 考量內容完整性、特殊性,以利更為豐富的分析。

3. 盡可能選擇不同時期共同出現的文本,以達對等且公平的比較。

文本 1 與 3 出自 A 時期,文本 2 出自 C 時期,該三則文本不僅符合上 述要件且具有更鮮明的特色,詳述如下。

1. kala-’atamor-ae「跨年儀式時期」同時出現在 A, B, C, D 中,有利於後 續進行交叉比對與對照分析。另,該曆法儀式是唯一出現「即將跨 年」的祭詞,將有助於瞭解當地對「年」的概念。

2. kala-’ilroveh-ae「試做儀式時期」僅出現於B, C, D中,C1但卻是最 多耆老共同參與校對的文本。特別是,被當地人譯為「祖靈祭」的 mo-lapangolai儀式(參考文本 2.3),與李亦園先生早期所研究的平 埔族祖靈祭有著極為相似的「跑步比賽」。89

3. kala-pa-eceec-ae「滾輪子預測儀式時期」同時出現在 A, B, C, D, E 中,

89 李亦園民國 44 年 8 月《台灣平埔族的祖靈祭》中國民族學報第一期抽印本。台灣.台北。

‧ 國

立 政 治 大 學

N a tio na

l C h engchi U ni ve rs it y

有利於後續進行交叉比對與對照分析。該曆法儀式於 E 時期被報導 人林啟臨先生視為最重要,且以動詞 to-pa-eceec-ae 一詞口述,充分 顯現了語言於不同時期的轉變現象。

以下三則曆法儀式的文本著重情境式的翻譯,盡可能以兼具符合中文邏 輯的方式,正確地傳達出當地文本的精髓。本文於附件二同時檢附逐字逐句 的翻譯。

(一)kala’atamorae 跨年儀式時期

1.1 dhona ’aolalranae la ’avainae omoa-na takopalae ’ialralrame. lo mataadhi’i-dha mani oa ’ilrovehe. otasioho mani lema’e-mao. ’idhanae-nga ooa-nga ’oela ’ialralrame. otakaa’i’i mani dholro topatilai-nga pi’a.

男女方祭司 90要先去takopalae進行「鳥占儀式」。若是聽到吉利的鳥鳴聲,

就能進行「試做儀式」91。相反地,若是聽見sioho92的鳥鳴聲,就必須放棄。

隔日,再重新進行鳥占儀式,直至聽見’i’i93聲的鳴鳴聲,使得進行儀式。

1.2 opoaa-mao ’iipi’ipi. lo matakolra-ni ’ipi-mao, omiki-mao dha’ane morilehe’e “amo-pasopalr-iname pelenge mo-ka kakoa-ka-nai.” mia.

同時,也要進行「夢占儀式」,若是不吉利的夢境,僅需要自行於家裡默默 祈求:「靈啊,祢將會幫助咱們順利進行儀式。」

1.3 lo maka’ipahai mani ’ipahai-nga-mao. mani tongoso-nga-mao dhona dha’ananae morilehe’e. ohi’ihi’i-na-mao. idhopele-mao dhona dha’ananae takone. mani ’asahovo-mao mapolrapolra dha’ananae, mani to’ahaki aha’a-mao vecenge mapolrapolra. mani alra dhona aha’a-mao pahai poa-mao polrahalre dhona tokongo pakane pelenge omia ana.

dhona ’imi-ni ’a pasopalr-iname dha’ananae. la-ni kataadhi’-iname nai-kasomikace mataadhi’i ki-polringao pa’olr-iname takolra pelenge mia.

當稻米收成後,家人就開始進行「家庭儀式」94。首先要先捏碎那一小撮95 小米,而這個儀式只允許自家人食用。接著集合家人用煮熟的小米做「互相 摸儀式」96。吃完後,再用煮熟的稻米97對祭籃 98進行「放上面儀式」,表示 請靈吃飯。這一切都是為了祈求靈幫助咱們的家人健康、順利,為咱們去除 惡靈。

1.4 otarecenge lehe’e ma’olilio-na miki dha’ane. mani i-iname “apoko-nomi olropenge-nga-ka-nomi tongoso?” mia. mani oa calrai covecave sopehe

“mo-tokalalehea’e-nga-mita, solrahele-nga tovaa tocoloko” mia.

odhaace-nga a’olalai olopo. mani iki valrio a’ivivai. lo nao-’ipahai-nga-i

mani tovaa ’i tocoloko solrahele.

執掌儀式者會先在家裡討論,然後出來問咱們:你們是否已做完「家庭儀式」

呢?之後,他就會上去屋頂昭告大家,喊著:咱們要開始「舉行禁忌儀式」

了,準備釀酒、做年糕吧!」這個時候男生們會離開去打獵,女生們則留在 村裡。等待要開始收割稻米時,家家戶戶亦開始著手準備釀酒、做年糕。

1.5 lo cekelae-nga-i movalrio ana a’olalai ’a, mani oa-nga-mao dholedhale onai lo ta’okamai-ni maongo. mani ’ii’ingi-mao mani oa-mao kovongae takoamece-mao tavolrolo malra-nga-mao acilai. mani oa-mao malra ’i taka’epate takasisa’i apoto.

當去狩獵的男生們都回來後,就得趁天剛入夜時進行「帶火把儀式」。99 家手持火把和葫蘆,往取祭祀水的地方kovongae100取水,並撿拾四顆小石頭。

1.6 mani ’asahovo-mao mapolrapolra dha’ananae. mani to’ahaki aha’a-mao pahai mapolrapolra. mani papolraapolra-mao. mani ohelehe’e dhona

“’aehema-na pakasomikace mocaili-nga-nai lropenge, mokasomikace-nai pavalriilo-nga ’oela lo icaili” mia. mani alra dhona aha’a-mao pahai poa-mao polrahalre dhona tokongo pakane pelenge omia ana.

dhona ’imi-ni ’a pasopalr-iname dha’ananae la-ni katadhii’-iname nai-kasomikace mataadhi’i ki-polringao pa’olr-iname takolra pelenge mia.

(回到家後)就集合家人做「互相摸儀式」。然後用煮熟的稻米讓大家都進 行「互相摸儀式」。接著念祭詞說:「我們已經跨完年,請繼續保佑我們健康,

直到另一個新年的到來。」然後將煮熟的稻米對著祭籃進行「放上面儀式」

這意味著要請靈吃食物。這個儀式的整個意思就是,幫助咱們的家人,使咱 們一切都好、健康、順利、並為咱們去除惡靈。

1.7 ’idhanae-nga mani oa-nai tasihaohaovae-nai cekelae-nga ’asahovo ’osahio sihaovo dhona sakavalrae. kioaoa-mao ooma makapitolo menanae makamangele-mao menanae. lo lropenge-nga-i ana tokalalehea’e dhoace-nga ’initato’iidheme ’adhidhapae-nga.

隔天,村民們就全部集中去跳舞場 101玩樂、跳舞。大約長達七、八天的時 間,不需要去田裡。直到完成宴客後,大家就隨自己的安排去工作了。

99 「帶火把儀式」一詞乃根據前後文翻譯。根據最早期的 E 文本,持火把去取祭祀水稱之為 dhaledhale,但最近期的 A 文本,似乎已經與’i-paodho 儀式混淆,有待未來釐清。

100 同註解 5,頁 64-65,91,參圖 6。

101 參圖 4。

(二)kala’ilrovehae 試做儀式時期

2.1 amo-pato’o-lra-imia’e tapapia’e-dha dhona’i atopatilai-nga-lidha morelehe’e’i ’oponoho.

我要告訴你萬山人舉行儀式的方法。

2.2 dhona’i lapangolai tarecenge o’i lahe’e-dha ’oponoho dhona’i atopatilai-nga-lidha omoa-na ’ialrame ’anolake’e omece sidha’a moa ’ialrame to’apovekenelre. lo sialalra-dha mataadhi’i dhona’i aalrame mani topatilai mo-lapangolai.

執掌萬山儀式的 lapangolai 家,儀式進行前必需於一早先去進行「鳥占儀式」

然後帶著醃肉用來舉行「放地上儀式」。若是聽見表示吉利的鳥鳴聲,就可 以開始舉行「去 lapangolai 家儀式」了。

2.3 dhona’i atopatilai ’a oamece ’i ove’eke mataarea. ’anolake’e moa ’i lapangolai kadha’anae miki morelehe’e. dhona’i ’oponoho ’a mani kaesale vo’oro dhona kapakaeaeanga dha’ane moa ’i lapangolai. mani alralra o’i asavasavare “inome amo-’ivalra-nomi.”

開始的時候要帶一隻豬去 lapangplai 家。一大早就要去的祖屋 lapangplai 舉 行儀式。萬山所有的家戶都煮飯,並帶去 lapangolai。然後將青年們接來說:

「你們即將要出草。」

2.4 o’i a’asarovoro-nga-lidha, mani alra o’i ’aalodho la dhona’i ove’eke. mani poa tarecenge lehe’e “ilala-dha tamo-lralrame-nomi oramaca!” mani ia.

mani alra o’i ’aalodho poa “niaa” ro’opo tako’odh-idhe dhona ove’eke.

mani lralrame dhona’i asavasavare moa dhakerale malra o’i lrenehe.

dhona’i alra-lidha lrenehe ’a toco’ohae alipoho.

等他們都集合完後,再拿番刀和豬隻。執掌儀式者會高喊:「一拉拉,你們 即將要跑步比賽的人,請小心!」然後高喊 「niaa」102的同時以番刀往豬隻 的喉嚨刺下,順便將豬隻揹起來。青年們就往溪邊跑下去準備扛溪石他們拿 到的溪石就好比是敵人的獵首。

2.5 dhona’i atamatama taiki valrio mani pakono colo ove’eke malra o’i lamace poa oha’a pi’amadhalae. otakaarodhange mani poa ke’ete mani alra poa copenge. mani oa ’iicivongo iki tasaporae. mani kaava’i ta’ivalra omece dhona’i lrenehe. otaoa dhakerale mokela ova’a-idhe pakane’i votolo. otaki-oa mokela dhakerale pelehe’e, pakane-ka-ilidhe.

留在聚落的男士們得趕緊先殺豬、煮腰間肉。耆老們負責切豬肉放進小立腳 竹編盤。然後帶去 tasaporae 迎接比賽的青年。獵首的青年帶回溪石。那些 成功到達溪邊的人可以請他吃豬肉。反之,沒有到達的人被視為犯忌諱,不

102 音似「尼呀」,呼口號的發聲詞。

2.6 ona alropenge-nga-lidha, mani alra o’i lrenehe moa ’i lapangolai. mani omale “ritiniolo ripangolai akeakece koolravilravisi vilisako’aedhe ioyalaio”. mani ia sopere alra o’i lrenehe moa poa lavalrini.

他們完成時,就帶溪石去 lapangolai 家。高唱著“我們進行祖靈祭,就像是獵 山羌、切割肉塊 vilisako’aedhe ioyalaio.”就這麼高喊著將溪石拿去放在 lavalrini 家。

2.7 dhona’i aolropenge-nga-lidha dhona, mani ’initetaleke-nga maa’a o’i asavasavare avalrovalro mava’ava’ai o’i votolo la va’oro. dhona’i moongo-nga aiki-nga-dha akalrima koli’i, mani cavecave “pakonoa kone, lo ki-poelre-nomi pelehe’e-mita omece movalrio” mia. mani oa sorovo ocao pa’akane-lidha, mani poa ’ovolo. mani dhaace mo-valrio cekelae.

他們完成後,然後開始宴客、談戀愛,青年們和小姐們互相分享豬肉和飯。

到了晚上五點時,再號招大家說:「大家快點吃完!如果沒有吃完忌諱帶回 聚落。」然後集中大家吃剩的食物,拿去埋起來。大家就全部一起回聚落。

2.8 ’idhanae-nga ’a mani solria dhona’i ’avai-nae colo, mani pa’akane-nga cekelae ’oponoho. dhona takareme tatoalake ocekelae-nga kone, okaodho ka lehe’e.

隔天,換女方祭司殺豬請全萬山的人吃。那些守喪的、生產的全部都可以吃 了,沒有任何禁忌了。

2.9 mani topatilai-nga dhona tokala’ilrovehae, mani topatilai-nga totavecengae. olo lrongola-n-idhe, omece-na vavaa patovo o’i mairange la ’angato tosi’i ’evehe. mani amece ’anolake’e moa ooma poa polravo.

mata’icivi poa icivi mairange. mani lrange’e poa polravo vecenge, mani ’ocivi. mani alra o’i karane siave maatarea poa lredheke. mani alra o’i vavaa to’apoa acilai dhona’i alredheke-dha ’i karane, mani dhaace movalrio.

然後開始舉行「試做儀式時期」,開始開墾小米田。當他們要耕種時會帶一 點酒、腸子湯、地瓜和木頭捆綁在一起,於一早去田裡播種,窯烤地瓜,然 後開墾播種小米。然後撥開窯烤,砍下一根芒草拿去種植,拿酒用來澆灌剛 才種植的芒草,就可以回聚落了。

2.10 mani poa more-lehe’e dhona’i kapadha’ananae pooa-nga coloko toka’aka’ange ’i a’olalai. ’initetaleke-nga dhona menanae, ma’akalaongo kone ’i coloko alopae ka’ange dhona’i menanae.

然後舉行儀式,每戶人家都要打年糕,男生們則去捕魚,整天宴客。大家通 宵吃年糕、獵物和魚肉。

(三)kalapaeceecae 滾輪子預測儀式時期

3.1 dhona ’aolalranae la ’avainae omoa-na takopalae ’ialralrame. lo lrivate-mao dhona taorilehelehea’e mani povekenelre ana tamako. mani ia

“’aehema-n-iname pasopalr-iname” omi. dhona talrivate ocao opii’a ana povekenelre. lo mataadhi’i-dha mani oa ’ilrovehe. otasioho mani lema’e-mao. ’idhanae-nga ooa-nga ’oela ’ialralrame, otakaa’i’i mani dholro topatilai-nga pi’a.

男女方祭司要先去 takopalae(地名)進行「鳥占儀式」。當經過祭祀處時要 用菸草進行「放地上儀式」,說:「憐憫且幫助咱們。」那些其他經過的人也 必須進行此儀式。如果「鳥占儀式」順利就能進行「試做儀式」。相反地,

若是聽見表示不吉利的 sioho 鳥鳴聲,就必須放棄。隔日,再重新進行「鳥 占儀式」,直至聽見表示吉利的’i’i 鳥鳴聲,使得進行儀式。

3.2 opoaa-mao ’iipi’ipi. lo matakolra-ni ’ipi-mao, omiki-mao dha’ane morilehe’e “amo-pasopalr-iname pelenge mo-ka kakoa-ka-nai.” mia.

同時,也要進行「夢占儀式」,若是不吉利的夢境,僅需於自家默默祈求:「靈 啊,祢將會幫助咱們順利進行儀式。」

3.3 mani poa-mao ’ilrovehe. mani alra-mao kahanae cehecehe-mao, la-ni i’a ’ina’i lredhelredhe ceve’e ’ina vecenge mataadhi’i omi. mani poaciacialai “mo-’inicacehae-mo’o ceve’e ’apotaleke-li.” omi. mani polravo-mao vecenge, tai, maihange. mani amece-mao maihange, vecenge poa-mao icivi, poa-mao polravo poa-mao poaciacilai ’apolravo-mao. ’ina ’ilrovehe-mao ona ’imi-ni ’ihaki amo-topatilai nao-loalaala ’adhidhapae mia. lo ’ilrovehe-mao opoa-na-mao toomomoma tosii’i, mani oa-mao dhona icivi.

mani ’olra-mao onai icivi. mani polroavo-mao vecenge, tai, maihange poa-mao ma’atilredheke tai, maihange tosii’i-mao. lo mave’a-nga-i vecenge mani ’ivecenge-nga-mao.

上述儀式完成後,就要進行「試做儀式」。我們將芒草插在地上,意味著小

上述儀式完成後,就要進行「試做儀式」。我們將芒草插在地上,意味著小

相關文件